Što se kuha u bajkovitom romanu Harun i More priča glasovitog Salmana Rushdiea?
Sastojci: Plutajući Vrtlari, Voden Dusi, Ribe Mnogoždrijelke i mnoštvo Petljancija Koje Traže Petlju.
Priprema: Slavnom Šahu od Bla-Bla otkažite pretplatu na Vodu Priča i njegovu sinu Harunu dodijelite zadatak odlaska na tajni Zemljin mjesec Kahani da ispravi tu pogrešku.
Rushdie nas vodi u svijet prepun nemoguće mogućih stvari, onkraj mašte i dalje od ijedne bajke ikad ispričane. Voljela bih naglasiti da usprkos svim elementima bajkovitosti, stila pisanja i likovima ovo nipošto nije 'još jedna dječja priča'. Autor zalazi toliko duboko u ključna pitanja čovječanstva i života, ljubavi i stvarnosti, religije i filozofije, da je djelo više nalik na nevjerovatno univerzalan i zabavan vodič kroz samo postojanje. I sve to zapakirano je u jednostavne rečenice namijenjene razumijevanju za sve uzraste. Mislim da ne postoji tolika količina riječi pohvale za ovo djelo pa ću se baciti na kratak sažetak.
Priča počinje riječima: 'Bio jednom, u zemlji Alifbeju, jedan tužan grad, najtužniji od svih gradova, grad tako pogubno tužan da bijaše zaboravio i vlastito ime.'
No, u tom tužnom gradu živi i vječito veseo pripovjedač Rašid Khalifa čije su veličanstvene priče poznate diljem turobnog grada na čijem su sjeveru postojale tvornice tuge gdje se ona pakirala i slala po svijetu koji 'kao da je se nikad nije mogao zasititi'.
Slava Rašida Khalife, kojeg su ljubomornici nazivali Šahom od Bla-Bla, dospijela je i do pokvarenih političara iz Doline K koji su mu ponudili angažman za svoju stranku. Teškom financijskom situacijom Rašid je morao pristati i povesti svog sina jednica Haruna sa sobom.
No, tu stvari postaju komplicirane. Događa se nešto apsolutno šokantno. Rašidov izvor, Ocean priča presušuje.
Tim spletom okolnosti Harun i Rašid svoju avanturu započinju na satelitu Kahaniju, tajnom Zemljinom mjesecu čija je putanja tako pomno upravljana od njihovih britkoglavih da Zemlji zauvijek ostaje nevidljiv i neotkriven. Upravo na Kahaniju nalazi se veliki Izvor priča odakle sve priče svijeta izviru u ogromni ocean na čijoj se površini presijavaju boje svih mogućih priča, pripovijesti, basni, bajki, legendi i mitova.
Međutim, Kahani je podijeljen na dvije polutke, vječne noći i vječnog dana, zemlje Ćupa i Gapa između kojih leži Pojas Sumraka.
U Gapu, gdje vlada vječiti dan, stanovnici žive bezbrižno u veselju i vječitom razgovoru i raspravama (naime šutljivost se kod Gapovaca smatra strašnom uvredom), dok u vječnoj tami leži zemlja Ćup gdje vlada strašni Khatam-Šud i njegov kult Bezabana – vječne šutnje. Ćupovci sa strašću mrze priče, čak i govor u svakom obliku, a neki (oni najodaniji Khatam-Šutu ) su otišli toliko daleko da su doslovno zašili svoje usne.
Plan Khatam-Šuda i Ćupvala je jednostavan: istrijebiti sve pripovijesti kao da nikad nisu ni postojale što Gapovci, među njima i Harun, Rašid, glupavi princ Bolo, general Kitab i mnogi drugi podjednako simpatični i čudni junaci, moraju spriječiti pod svaku cijenu jer začepi li se sam Izvor priča na dnu mora, sve će priče biti zatrovane sintetiziranim otrovom s Khatam-Šudova broda sjena i naposlijetku nestati. Sintetizirani otrov Ćupvala nije ništa drugo doli 'protupriča'.
Želimo li priču 'ubiti' moramo je učiniti dosadnom; ljubavne romane tragičnima, akcijske neuzbudljivim, komične nehumorističnim itd.
Da bi problem bio još i veći Ćupvale su pronašli način da se odvoje od svojih sjena (koje i inače vode svoj vlastiti život u zemlji Ćup) koje su postale zadužene za izgradnju ogromnog čepa za sami Izvor i daljnjeg trovanja Oceana, a samim time 'podvojio' se i sam okrutni Khatam-Šud te se naša raspričana skupina morala razdvojiti da bi potpuno porazila neprijatelja i samim time u djelu dobivamo dvije uzbudljive pustolovine.
Usudila bih se primijetiti da je kod Rushdiea tanka linija između onoga što zovemo stvarnim svijetom i onoga što smatramo maštom. Iako se isprva čini da se radi o tipičnoj borbi između dobra i zla (s Ćupvalama kao antagonistima ) zapravo možemo naslutiti da ni jedni ni drugi u potpunosti nisu u jednom od ta dva elementa, baš kao i ljudi u stvarnosti. Gap je hinduska riječ koja označa besmislicu, brbljanje, a takvi i jesu, poput karikatura i budalaša. Tako ni Ćupvale ( šutljivci, prevedemo li opet s hindu jezika ) nisu u potpunosti oličenje zla; po smrti Khatam-Šuda i izlaska Sunca nad Ćupom oni se odriču zakona šutnje, slave svrgavanje tiranina i vesele se budućoj suradnji s Gapom jer postignut je novi dogovor. Jedan dan i jedna noć koji se neprestano smjenjuju na Kahaniju je sretan završetak što metaforički svjedoči o mnogo stvari.
Cijela knjiga vrlo očito odiše Indijom i elementima iz raznih istočnih kultura počevši od kuće na vodi pokvarenog Allista Napuhanka koja se zove 'Tisuću i Jedna noć Plus jedna'.
Naposlijetku, i sam naziv mjeseca Kahani na hinduskom znači ni više ni manje nego 'priča'.
Po Rašidovom i Harunovom povratku u 'stvarnost' završetak je očekivano sretan i prekrasan jer su stanovnici tužnog grada izašli na ulice po kiši i stali se prskati, smijati, veseliti i pjevati pjesme, a sve zato jer su se sjetili kako im se zove grad: Kahani. :)
Previše toga za reći za jedan maleni osobni osvrt u postu. U svakom slučaju ovo ću djelo čuvati godinama i preporučujem ga svima bez obzira na dob, spol, vjeru ili rasu. Nimalo ne začuđuje činjenica da sam po dodavanju ove knjige u naš shelfari ugledala oznake poput 'favourite ever' i 'best book'.
Naposlijetku, voljela bih odvojiti nekoliko meni dragih citata iz ovog djela koje Stephen King naziva 'knjigom za svakoga tko voli dobru priču, uz to i djelo književnog genija':
'Evo što je nevolja s vama tužnim gradskim tipovima: smatrate da neko mjesto mora biti bijedno i dosadno poput žabokrečine prije no što povjerujete da je stvarno.'
'Pa ne želite valjda da iznosim samo slatke i začinjene priče? - prosvjedovao je.
Ljudi mogu uživati i u najtužnijim srceparajućim stvarima, dok ih god smatraju lijepima.'
'Budući da sve vrijeme žive u sunčevoj svijetlosti, zažele se zvijezda, Zemlje, sjaja Drugog Mjeseca. Tama, moja gospodo, ima svojih čari.'
'Ali zašto toliko mrziš priče? Priče su zabavne - izlane Harun.
Svijet ne postoji da bismo se njime Zabavljali - odgovori Khatam-Šud.
Svijet postoji da bismo njime Upravljali.'
'Izbi mir.'
'A što se tiče onog 'nemoguće' većina bi rekla da sve što ti se dogodilo u poslijednje vrijeme je krajnje ali krajnje nemoguće. Čemu dizati buku oko baš ove nemoguće stvari.'
Nema komentara:
Objavi komentar