Brzo i grubo: moderni klasik iz 1990. priča jednu od najljepših i najtužnijih ljubavnih priča zaodjenutu u zakučasto viktorijansko ruho.
Nema dovoljno riječi kojima bih nahvalila Zaposjedanje A. S. Byatt (puni naslov romana je Zaposjedanje: romansa, a autoričino ime Antonia Susan Byatt), ali ću nekako pokušati. Odmah na početku bih napomenula da je, što se tiče zahtjevnosti čitanja, Zaposjedanje zasad 'najteže' štivo koje sam predstavila na blogu – no ne radi se o nečitljivosti samog teksta već jednostavno o njegovoj upućenosti na teoriju i kritiku književnosti, povijest, psihoanalizu i još poneku znanstvenu disciplinu kao što je npr. geologija. Dobar dio romana se odvija u akademskom svijetu znanstvenika i istraživača, tako da ni ne može biti drukčije, a osim toga jezik A. S. Byatt jedan je od najbogatijih s kojim se prosječan čitatelj može susresti stoga pozorno čitajte, jer Zaposjedanje obrazuje, začuđuje i oduševljava.
Priča počinje uobičajenim istraživanjem u knjižnici mladog i siromašnog znanstvenika Rolanda Michella koji nenadano pronalazi nacrt pisma pjesnika Randolpha Henrya Asha nepoznatoj ženi. No iako je R. H. Ash posve fikcionalan lik, evo što o njemu morate znati: on je viktorijanski pjesnik iznimno cijenjen u Engleskoj i u trenutku pisanja pisma ženi koja ga je jednim susretom posvema očarala već je bio u dugogodišnjem i navodno sretnom braku sa svojom ženom Ellen. Roland, šokiran i na tragu velikog otkrića, odlučuje istražiti priču te iz knjižnice otuđuje Ashov nacrt pisma. Daljnjom istragom nailazi na novi trag: žena koja je očarala Asha je manje poznata pjesnikinja Christabel LaMotte, neudana 'gospođica' koja živi u skromnom, ali skladnom kućanstvu sa svojom prijateljicom (a možda i ljubavnicom) slikaricom Blanche Glover. Christabel piše poemu o vili Meluzini (možda je neki od vas poznaju još iz romana Bijela kraljica Phillipe Gregory) i sama je nalik na vilu sa svojom gotovo bijelom kosom, srebrnim trepavicama i bistrim, zelenim očima. Ipak, ono što je velikog pjesnika privuklo toj, sada već usidjelici u tridesetpetoj godini, je apsolutno razumijevanje dva pjesnička duha zaintrigirana sličnim stvarima – mitovima, legendama, mračnim bajkama, potopljenim gradovima i čarobnim svijetom još posve neistražene engleske flore i faune.
Roland uskoro mora zatražiti pomoć od stručnjakinje za Christabel LaMotte (Christabel je zbog svog života s prijateljicom Blanche bila smatrana za lezbijsko-feminističku autoricu), doktoricu Maud Bailey koja je ujedno i LaMotteina daleka rođakinja potekla od loze njene sestre Sophie. Hladnoj i lijepoj Maud ne treba dugo da i sama postane opsjednuta istragom koja se pretvara u utrku. Dvojac pronalazi svežanj ljubavnih pisama dvoje pjesnika, a za petama su im njihove kolege i šefovi, kao i bogati Mortimer Cropper spreman platiti bogatstvo za svaku sitnicu ikako povezanu s Ashem.
Moglo bi se reći da je ovo roman koji se vrti i oko razrješivanja misterije iako je ona ljubavne i biografske prirode, a ne kriminalne, te je jednako slatko čitati kako Roland i Maud pronalaze trag po trag i spajaju priču u cjelinu. Nažalost, pošto se radi o viktorijanskom vremenu izarazite čednosti, neke stvari nikad neće biti zapisane i Roland i Maud ih nikad neće saznati onako kako saznajemo mi čitajući Byattine upadice iz trećeg lica množine. Jesu li Randolph i Christabel zbilja zajedno otišli na istraživačko putovanje u Yorkshire? Je li njihova veza također bila i seksualne prirode i koje su njene posljedice mogle biti? Zbog čega je Blanche Glover izvršila samoubojstvo? I, da li je Ellen Ash ikad saznala za muževu nevjeru?
Ta i mnoga druga pitanja naviru sa svakim novim poglavljem Zaposjedanja, ali ne treba zaboraviti i Rolanda i Maud, te ostale 'suvremene' likove romana. U njihovoj sam priči uživala podjednako kao i u romansi Asha i LaMotte za koje mi je bilo teško (skoro nemoguće) povjerovati da su izmišljeni pjesnici i da njihova poezija iz knjige nije njihova već ju je napisala A. S. Byatt. Nije Zaposjedanje uzalud proglašavano remek djelom, jer ta žena zbilja zna s riječima. Osim toga, ako uživate u engleskoj (u ovom slučaju i bretonskoj) atmosferi kiše, magle, oronulih imanja, stijena okovanih mahovinom i uopće viktorijanskoj estetici koja se danas doima mračnom, obožavat ćete ovu knjigu. Neponovljivo čitalačko iskustvo.
Po knjizi je 2002. godine snimljen film s Gwyneth Paltrow i Aaronom Eckhartom u ulogama Maud i Rolanda, a trailer možete pogledati ovdje .
